Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH nedavno je odlučila da neće pokretati postupak protiv aktuelnog direktora Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) Marka Kubatlije. On je inače kadar DNS-a Nenada Nešića, piše portal Fokus.

S obzirom na niz informacija koje upravo govore o eklatantnom sukobu interesa, o čemu su ranije pisali Fokus i još neki mediji, odlučili smo od ove komisije zatražiti detaljno obrazloženje.

QUB i FIPA
Upitali smo ovu komisiju kako je moguće da nema pokretanja postupka ako se uzme u  obzir da je Kubatlija mjesecima istovremeno obnašao skoro godinu dana funkciju direktora FIPA-e, funkciju odbornika u Skupštini Grada Istočno Sarajevo i funkciju odbornika u Skupštini Opštini Pale. Također, dok je bio v.d. direktora FIPA-e njegova firma QUB dobivala je poslove na tenderima Javne ustanove Vilina vlas Višegrad.

Naime, Kubatlija je na sjednici Vijeća ministara BiH za v.d. direktora FIPA-e imenovan 7. decembra 2023., a funkciju direktora dobio je 10. juna 2024. Za to vrijeme je od decembra 2023. do novembra 2024. bio odbornik na Palama. U novembru 2024. mu je, naime, CIK oduzeo mandat upravo zbog nespojivosti funkcija.

U aktu kojeg potpisuje predsjedavajući Komisije za odlučivanje u sukobu interesa Dženan Šečerbajtarević za Fokus je odgovoreno da je primjena novog Zakona o sukobu interesa počela 24. septembra 2024. godine. Mandat same komisije počeo je od 1. novembra 2024.

„Članom 38. Zakona propisano je da postupci pokrenuti do dana primjene ovog zakona okončat će se po propisima koji su bili na snazi u vrijeme poketanje postupka, ako je povoljnije za stranku.Članom 40. Zakona propisano je da danom primjene ovog Zakona prestaje važi raniji zakon. Imajući u vidu navedene odredbe Zakona te činjenicu da postupak nije pokrenut po odredbama ranije važećeg Zakona, Komisiji nije mogla primjenivati odredbe tog zakona“, rečeno nam je u ovoj komisiji.

Odbornik na Palama
Također, iz ove komisije navode da su ustanovili da je Kubatlija funkciju odbornika na Palama obnašao od 5. studenog od 15. studenog 2024., dakle devet dana!

Kada je riječ o njegovoj firmi i tenderima sa javnom ustanovom u RS-u, iz Komisije su naveli da se Javna ustanova Vilina vlas Višegrad ne finansira iz budžeta s bilo kojeg nivoa.

Međutim, u planu javnih nabavke ove ustanove koja se može naći na njihovoj web stranici vidljivo je da su za izvođenje radova na rekonstrukciji mansarde hotela Viina vlas dobili donacije i to od Vlade RS u iznosu od milijun KM. Dakle, milijun KM su dobili upravo iz budžeta RS.

Vrijedni poslovi
U momentu kada je Kubatlija sa svojom firmom QUB dostavio ponudu JU Vilina vlas po javnoj nabavci za usluge radova na rekonstrukciji mansarde četvrog sprata hotela, obnašao je funkcije v.d.direktora FIPA-e, odbornika DNS u Skupštini Opštine Pale i odbornika DNS u Skupštini Grada Istočno Sarajevo.

Njegova firma je 26. siječnja 2024. od Viline vlas dobila posao vrijedan 797.802 KM bez PDV-a. Istovremeno je bila i jedini ponuđač. Dana 29. svibnja 2024. godine QUB dobija novi posao od JU Vilina vlas od 160.000 KM bez PDV-a.

Dana 4. ožujka te godine Radojko Stašević, v.d. direktora JU Vilina vlas ponovo donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača a to je opet firma Qub. Vrijednost radova je 984.737 KM bez PDV-a.

Predmet u Tužiteljstvu BiH
Podsjetimo, iz Tužilaštva BiH nedavno je potvrđeno  za Fokus da su zaprimili prijavu protiv Kubatlije, a tiče se upravo prethodno navedenih radnji. Krivična prijava je podnesena upravo zbog sumnji da je počinio krivično djelo krivotvorenje službene isprave, kao i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.

Portal Fokus je od organizacije Transparency International (TI) BiH zatražio komentar na sve ove informacije.

Srđan Traljić iz TIBiH kaže da Komisije citira član 38. Zakona o sukobu interesa koji propisuje da svi podzakonski akti doneseni na osnovu ranijeg Zakona ostaju na snazi do donošenja novih podzakonskih akata, ako nisu u suprotnosti sa novim zakonom.

Šta kažu iz TIBiH
„Tu stoji i da se postupci pokrenuti do dana primjene novog zakona će se okončati po propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka, ako je to povoljnije za stranku u postupku. Dakle, i Komisija citira navedeni član kojim argumentuje zašto ne mogu pokretati postupak. Međutim gube iz vida da se ova odredba ne može primjeniti na ovu situaciju jer se odnosi na pokrenute postupke, dok postupak u ovom predmetu nije nikada ni pokrenut. Prema ovakvom stavu Komisije, sve prijave koje je zaprimila bivša Komsija, a u kojim predmetima nije pokrenut postupak, ne ulaze u razmatranje po novom Zakonu“, naveo je Traljić.

Prema mišljenju eksperata iz TIBiH, kako navodi Traljić, Komisija mora postupati po prijavama koje su zaprimljene u vrijeme važenja ranijeg zakona,  bilo da jesu ili nisu pokrenuti postupci, te ukoliko nisu pokrenuti postupak po novom Zakonu.

Član 31.
U prilog navedenom ide i  član 31. Zakona koji propisuje da je Komisija dužna da sprovede postupak za utvrđivanje povrede zakona u roku od šest mjeseci, dok je rok za pokretanje postupka u odnosu na navodno počinjenje povrede odredaba ovog zakona četiri godine, zaključuje on.

„Vezano za stav Komisije da se JU „Vilina vlas“ Višegrad ne finansira iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti, ovdje se aposutno ne slažemo sa ovakvim stavom. Ovo iz razloga jer član 7. Zakona propisuje da nosilac javne funkcije ne može biti član uprave ili menadžmenta, biti u svojstvu ovlašćenog lica ili imati finansijski interes, što uključuje i pružanje ličnih usluga, u bilo kojem privatnom preduzeću koje sklapa ugovore ili na drugi način posluje sa institucijama i organima koji se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou u BiH“, naveo je Traljić.

Financiranje iz javnih sredstava
Dakle, navodi on, JU „Vilina vlas“ Višegrad je javna ustanova, osnovano i u vlasništvu javnog organa, koja obavlja djelatnost od opšteg interesa, te se finansiraju iz vlastitih prihoda, grantova i transfera, donacija i sponzorstava te budžetskih sredstava koje predstavljaju najčešće osnovni izvor za plate, materijalne troškove i investicije. 

„S tim u vezi u javnosti je dostupna informacija da su i Vlada Republike Srpske i Opština Višegrad izdvajali sredstva za investicije u JU Rehabilitacioni centar „Vilina vlas“ Višegrad, tako da, prema mišljenju TI BiH, nema dileme da li se pomenuta javna ustanova finansira iz javnih sredstava“, istaknuo je Traljić, piše Fokus.