Suzavci, vodeni topovi i zapaljeni automobili širom Francuske, policija privodi stotine demonstranata
Francuska policija danas je suzavcem i pendrecima rastjerivala demonstrante u Parizu, Marseilleu i Lyonu, gdje su počeli protesti protiv visokih troškova života.
Prema podacima francuskog ministra unutrašnjih poslova, do podneva je privedeno najmanje 166 osoba.
Ministar je, kako prenosi France 24, naveo da je do podneva širom Francuske održano oko 140 protesta. Demonstranti su organizovali neprijavljene marševe i pokušavali improvizovanim barikadama blokirati saobraćaj.
Najteže je bilo na pariškom trgu Place de la République. Tamo su zapaljeni automobil i kiosk, a policija je nasilne grupe demonstranata rastjerivala suzavcem i vodenim topovima. Novinarka France 24 izvijestila je da policija u Parizu pretresa torbe i oduzima demonstrantima maske i fiziološku otopinu, kojom inače ispiraju oči nakon suzavca.
U Parizu su vlasti zabranile okupljanja u blizini vladinih zgrada, na Champs-Élyséesu i oko željezničkih stanica. Prema pisanju AFP-a, policija je u francuskoj prijestolnici samo tokom jutra privela oko 60 osoba.
Upad u gradsku vijećnicu Marseillea
Demonstranti su u Marseilleu, drugom najvećem gradu u Francuskoj, nakratko upali u gradsku vijećnicu, a policija ih je potom istjerala. Fotograf AFP-a vidio je i kako dio demonstranata napada zgradu policije. Policija je odgovorila suzavcem, a demonstranti su kontejnerima i skuterima kratko blokirali jednu od glavnih saobraćajnica.
Agencija Reuters ocjenjuje da je riječ o nekim od najnasilnijih protesta zbog troškova života i stanja javnih službi u posljednjih nekoliko godina.
Na proteste su pozvali “žuti prsluci”, a pridružili su im se srednjoškolci, studenti, nastavnici i roditelji koji traže bolje uslove u školama. Na ulice su izašli i sindikati, radnici, poljoprivrednici i penzioneri.
Nemiri su počeli prošlog mjeseca u srednjim školama u siromašnim sjevernim predgrađima Pariza. Nezadovoljstvo zbog odsustva nastavnika i loših uslova u školama preraslo je u pokret protiv nejednakosti, slabe javne potrošnje i pada standarda.