Njemački Die Welt objavio je tekst o ovogodišnjoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj. List upozorava da bi kratkoročna želja za većom zaradom mogla ugroziti najvažniju gospodarsku granu zemlje.

Autor članka Volker Corsten opisuje vlastite dojmove s područja između Zadra i Splita te s jadranskih otoka. Ističe da su plaže tijekom ljeta 2026. zamjetno praznije nego prethodnih godina, da na obalnim cestama nema uobičajenih prometnih gužvi te da se čak i u kolovozu, vrhuncu sezone, starim gradskim jezgrama Zadra i Šibenika može šetati bez velikih gužvi.

Što su razlozi, pita se autor berlinskog lista? Pritom naglašava da to nikako nije bila klima, koju opisuje gotovo idealnom. More je, navodi, bilo iznimno čisto i ugodne temperature, a vremenske prilike sunčane i bez ekstremnih vrućina. “Sve je bilo, kao i uvijek, odlično, sve toliko dugo dok se ništa ne konzumira, ništa ne želi poduzeti na plaži i ne gleda na račun za smještaj i posjet restoranima.”

Sladoled, palačinke, aperitiv…
Prema pisanju Welta, problem počinje upravo u trenutku kada turisti pogledaju račune, odnosno cijene - za smještaj, restorane i druge turističke sadržaje. Njemački list kao primjer navodi cijene u Zadru. U turistički najposjećenijim dijelovima grada kuglica sladoleda stoji najmanje tri eura, dok se u sporednim ulicama još može pronaći za oko dva eura, piše Die Welt. I dodaje kako Aperol Spritz, ovisno o lokaciji ugostiteljskog objekta, stoji između devet i jedanaest eura.

Welt također navodi da je cijena jednog od najpopularnijih dalmatinskih jela, lignji sa žara, u 2026. godini u mnogim konobama porasla na oko 25 eura, dok je „godinu ranije iznosila oko 20 eura“.

Kao simbol poskupljenja list ističe primjer palačinki u jednom kiosku na plaži pokraj Šibenika: „Prije uvođenja eura 2023. godine koštale su sedam kuna, odnosno oko jedan euro. Nakon prelaska na euro cijena je porasla na dva eura, a ove godine na čak pet eura!“

Cijene rasle brže od kvalitete
Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Welt navodi da su cijene u turizmu između 2015. i 2024. porasle za 70 posto. Istodobno se podsjeća da je aktualna stopa inflacije u Hrvatskoj 4,4 posto, dok je na obali, prema ocjeni autora, rast cijena još izraženiji.

Iako hrvatsko Ministarstvo turizma službeno tvrdi da je broj službeno registriranih noćenja u srpnju bio nešto veći nego godinu ranije, autor teksta podsjeća na brojne izvještaje o praznim plažama i hotelima: „Tko te tvrdnje (Min. turizma, nap. red.) usporedi s vlastitim dojmovima, pomisli na Potemkinova sela.“

Kritike strategije razvoja turizma
Njemački list podsjeća da hrvatske vlasti žele razvijati održiviji i kvalitetniji oblik turizma, pri čemu se kao uzor često spominje Mallorca.

Međutim, prema ocjeni autora, Hrvatska je kada je riječ o cijenama već krenula tim putem, ali kvaliteta infrastrukture, hotela, privatnog smještaja, gastronomije i usluge još uvijek zaostaje za razinom cijena koje se od gostiju traže: „Gotovo pedeset godina socijalističke Jugoslavije ne može se tako brzo izbrisati.“

Na kraju članka prenosi se izjava stanovnice mjesta pokraj Šibenika koja turistima iznajmljuje apartmane. Ona smatra da su mnogi nakon uvođenja eura zaključili da prihod koji su nekada ostvarivali tijekom četiri ljetna mjeseca mogu zaraditi u samo dva mjeseca, pa su nastavili povećavati cijene:

„Mnogi su ovdje nakon uvođenja eura vidjeli da novac koji su ranije zarađivali u četiri mjeseca sezone sada mogu zaraditi u dva. A onda su se zapitali: zašto ne i u jednom?“, citira njezine riječi njemački list, piše Deutsche Welle.