Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim padom.

U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, što odgovara broju stanovnika jednog grada poput Trebinja, piše BHRT.

Istovremeno, škole ostaju bez učenika, broj prvašića se smanjuje, a troškovi života mladima sve više otežavaju odluku o braku i roditeljstvu. Posljedice su već vidljive u obrazovnom sustavu.

U Bosni i Hercegovini je gotovo 7.800 učenika manje, dok je 45 škola zatvoreno. U pojedinim sredinama škole rade s veoma malim brojem učenika, a nastava se organizira i u kombiniranim odjeljenjima.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba. Samo u veljači ove godine u svih deset županija u Federaciji BiH zabilježen je negativan prirodni priraštaj, rođeno je 1.168 beba, a umrle su 1.633 osobe. Troškovi života jedan su od razloga zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo.

Mladi otac Neven za BHRT je govorio o visokim cijenama stanova i troškovima odrastanja djeteta, zbog čega odluka o još jednom djetetu više nije samo pitanje želje nego i mogućnosti da obitelj zadrži prihvatljivu kvalitetu života.

-Volio bi imati još djece, ali ekonomska realnost nameće pitanje koliko je to moguće, kazao je.

Sociologinja Smiljana Vovna upozorava da mladi žele sigurnost, poštovanje i vrjednovanje svog znanja, dok takav ambijent, prema njenoj ocjeni, u BiH izostaje. Problem dodatno produbljuje činjenica da zemlja još nema jasnu populacijsku politiku.

Nadležnosti su podijeljene između entiteta i županija, dok stručnjaci upozoravaju da se demografska politika ne može svesti samo na jednokratne novčane pomoći. Zaustavljanje odlaska mladih i stvaranje uvjeta za zapošljavanje, sigurniji život i formiranje porodice zato se nameću kao ključni izazovi.