FRANCUSKA od Njemačke traži da jasno definira kako namjerava koristiti dalekometne projektile u slučaju sukoba s Rusijom. Pariz upozorava da bi bez takve strategije Europa mogla nenamjerno ući u nuklearni rat, prenosi Financial Times. Prema informacijama šestero sugovornika upućenih u razgovore, Pariz pregovara s njemačkim dužnosnicima o usklađivanju berlinske doktrine za precizne udare duboko u neprijateljski teritorij (DPS) s francuskom nuklearnom strategijom.

Jedan francuski dužnosnik upozorio je na mogućnost da netko napadne ruski cilj konvencionalnim oružjem i za to dobije "nuklearni odgovor". "Ako Rusi krivo protumače signal, mogli bismo prijeći nuklearni prag, a da toga nismo ni svjesni", dodao je.

Jačanje arsenala i francuska zabrinutost
Francuska je zabrinuta jer Njemačka, zajedno s Velikom Britanijom, Poljskom te nordijskim i baltičkim državama, značajno pojačava svoj arsenal dalekometnog oružja kako bi ojačala europsko odvraćanje Moskve. Berlin nabavlja i razvija niz projektila koji se lansiraju s kopna, dometa od 500 do više od 2000 kilometara, što bi njemačkim snagama omogućilo gađanje ciljeva duboko u Rusiji.

Ovi potezi dio su nastojanja Njemačke da preuzme vodeću ulogu u europskom naoružavanju kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali i zbog nesigurnosti oko američkih sigurnosnih jamstava pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Utrka u nabavi dalekometnog oružja potaknula je raspravu o tome kada i kako bi se ono koristilo te kakvu bi reakciju Kremlja to izazvalo.

Potraga za "nuklearnom gramatikom"
Francuska o svojoj nuklearnoj doktrini razgovara s nekoliko europskih zemalja nakon što je predsjednik Emmanuel Macron u ožujku najavio raspravu o tome kako bi francuski nuklearni program mogao zaštititi partnere. Pariz je ipak posebno usmjeren na Njemačku zbog njezina golemog obrambenog proračuna, koji do kraja 2030. iznosi 780 milijardi eura, i ambicioznih planova naoružavanja.

Francuski dužnosnici strahuju da bi zbog Macronova koncepta "naprednog odvraćanja" Moskva mogla smatrati Pariz odgovornim za udare koje izvedu saveznici. "Ako nekoga pozovete u kuću, vi ste odgovorni ako je on zapali", rekao je dužnosnik upoznat s raspravama.

Jedan od dužnosnika izjavio je da je Francuska, kao nuklearna sila, razvila "nuklearnu gramatiku i rječnik", što je opisao kao "nepisana" pravila djelovanja. "To su navike koje smo razvijali godinama. Nijemci ih nemaju", rekao je. "Bilo bi puno bolje imati jasnu i javnu doktrinu kako Rusi nikada ne bi pogrešno protumačili signal ili izvukli krivi zaključak."

 
Berlin i London: Razgovori se intenziviraju
Visoki njemački dužnosnik rekao je da se Berlin "potpuno slaže" kako europske prijestolnice trebaju "zajedničku doktrinu i zajedničko razumijevanje ljestvice eskalacije". Istaknuo je i da je upravo Njemačka prije tri godine pokrenula raspravu o potrebi jačanja konvencionalnog odvraćanja Moskve.

"To nije nešto što Francuzi traže, a mi se opiremo", dodao je. "Od samog početka bilo je jasno da nabava sposobnosti za precizne udare duboko u teritorij mora biti popraćena zajedničkim dogovorom o njihovoj primjeni."

Njemački dužnosnik pojasnio je da su formalni razgovori kasnili zbog interne rasprave u Francuskoj o budućnosti njezine nuklearne strategije, ali da se sada intenziviraju. Jedan od mogućih ishoda je zajednička izjava Njemačke, Francuske i Britanije kojom bi se definirao njihov pristup, no upozorio je da je do toga još dug put.

Visoki britanski dužnosnik također je umanjio francuske bojazni. "Njemačka strateška kultura brzo se razvija i smatramo da to trebamo prihvatiti, a ne se držati starih stereotipa", rekao je.

Ujedinjeno Kraljevstvo, jedina preostala nuklearna sila u europskom dijelu NATO-a, vodi slične razgovore s Njemačkom. Oni su dio planova za zajednički razvoj oružja dometa većeg od 2000 kilometara, sukladno bilateralnom obrambenom sporazumu iz 2024. godine. Britanski dužnosnik naveo je da dvije zemlje razgovaraju i o mogućnosti da se Francuska pridruži tom programu.

Širi kontekst i mišljenja stručnjaka
Britanski dužnosnik upozorio je da ponekad dolazi do "zabune" oko termina preciznih udara duboko u teritorij. Objasnio je da je glavni cilj oslabiti neprijateljski "ratni potencijal" gađanjem lokacija poput zapovjednih centara, logističkih čvorišta, skladišta streljiva ili tvornica oružja, ali ne i vladinih zgrada ili nuklearnih postrojenja. "Svi smo svjesni potrebe da ne izazovemo eskalaciju na nuklearnu razinu", dodao je.

Šira rasprava o dalekometnom oružju pokazuje napetosti koje proizlaze iz odluke Njemačke da preuzme vodeću ulogu u europskoj obrani, što je prekid s njezinim opreznim stavom desetljećima nakon Drugog svjetskog rata. To također pokazuje posljedice američkog povlačenja s kontinenta i rizik od novih trvenja među europskim državama.

 
Njemački politički i vojni čelnici svoje planove za nove sposobnosti, poput satelitskog izviđanja i obavještajnih podataka, žele prikazati kao europski, a ne isključivo njemački resurs.

Ingo Gerhartz, njemački general na čelu zapovjedništva NATO-a za obranu središnje Europe i istočnog krila, rekao je da bi se to trebalo odnositi i na precizne udare. "Mnoge zemlje na prvoj crti sada su sposobne izvesti precizne udare duboko u teritorij", izjavio je Gerhartz prošlog tjedna na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji. No, upozorio je da se takve odluke moraju donositi u dogovoru s ostalim saveznicima u NATO-u, "jer što god jedna nacija učini prema Rusiji, oni će to uvijek pripisati cijelom NATO-u".

Gerhartz je dodao da su ti udari sposobnost koju "moramo uklopiti u cjelokupnu politiku Saveza".

Vojni analitičar iz Beča Franz-Stefan Gady rekao je da je za Berlin ključno odrediti "prioritete ciljanja, upravljanje eskalacijom i ovlaštenja" kako bi ti sustavi imali dovoljnu težinu kao sredstvo odvraćanja i kako bi se smanjio rizik od nesporazuma.

"Moja glavna briga je njemačko političko vodstvo. Mislim da oni zapravo ne razumiju kako Bundeswehr zamišlja borbu protiv Rusa, niti koliko je ključno gađati ciljeve duboko u Rusiji ako se želi provesti plan Bundeswehra i NATO-a za poraz ruske vojske", rekao je. "O tome treba raspravljati puno detaljnije - možda ne javno, ali svakako među političkim i vojnim vođama."

Glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane izjavio je: "Zajedno s Velikom Britanijom razvijamo sposobnosti za precizne udare duboko u teritorij i razmatramo mogućnost da se Francuska uključi."

Elizejska palača nije odgovorila na upit za komentar.