Europski novčanik za digitalni identitet (EUDI Wallet) mogao bi građanima i poslovnim subjektima omogućiti jednostavniji, sigurniji i pouzdaniji pristup digitalnim uslugama. U okviru projekta 'EU za digitalnu transformaciju u BiH' (EU4DT), kojeg sufinanciraju EU i Vlada Njemačke, a provodi ga GIZ, održana je radionica koja je okupila predstavnike nadležnih institucija i druge relevantne aktere s ciljem razgovora o mogućnostima koje pruža EUDI Wallet i koracima ka njegovoj uspostavi u BiH. Europski novčanik za digitalni identitet dio je europskog okvira za digitalni identitet, uspostavljenog izmjenama i dopunama Uredbe o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja (eIDAS 2.0), te je zamišljen kao sigurno digitalno rješenje koje korisnicima omogućava pohranjivati i koristiti podatke o svom identitetu i različite digitalne potvrde, poput diploma, vozačkih dozvola i drugo. 

Korisnicima bi omogućio, sukladno konkretnoj usluzi, odlučivati koje podatke dijele i s kim. Naprimjer, prilikom dokazivanja da ispunjavaju dobni uvjet, korisnik bi bez otkrivanja cijelog datuma rođenja mogao potvrditi da je stariji od 18 godina, kada je takva selektivna potvrda dostupna i primjenjiva.

Korak ka povezanijim, sigurnijim, pouzdanijim i praktičnijim digitalnim uslugama

- Europski novčanik za digitalni identitet bitan je korak u digitalnoj transformaciji ka povezanijim, sigurnijim, pouzdanijim i praktičnijim digitalnim uslugama. I za BiH bi mogao donijeti konkretne promjene za građane i poslovne subjekte, kroz manje papirologije, manje odlazaka u administrativne urede, lakši pristup dokumentima i kvalifikacijama potrebnim za zapošljavanje i obrazovanje, jednostavniju komunikaciju s bankama i poslovnim subjektima te veću kontrolu nad ličnim i poslovnim podacima. Da bi ove prednosti zaživjele u praksi, potrebno je nastaviti raditi na stvaranju nužnih uvjeta, a EU će ostati posvećen partner u pružanju podrške tom procesu, kazala je Gaëlle Nizery, šefica Sekcije operacija za dobro upravljanje, vladavinu prava, pravosuđe, unutarnje poslove i reformu javne uprave u Delegaciji EU-a u BiH. 

Razvoj ekosustava digitalnog identiteta zahtijeva jasno razumijevanje nadležnosti, postojećih sustava, institucionalnih kapaciteta i načina na koji različiti akteri mogu surađivati. Stoga je radionica bila usmjerena na bolje upoznavanje s europskim okvirom za digitalni identitet i sagledavanje trenutačnog stanja u BiH kroz mapiranje institucionalnih uloga i odgovornosti, identifikaciju relevantnih sustava i kapaciteta te prepoznavanje otvorenih pitanja za dalju analizu.

 Digitalna transformacija najveću vrijednost donosi kada odgovara potrebama građana, gospodarstva i institucija

Pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH Vlatko Drmić pojasnio je da uspostava ekosustava europskog digitalnog identiteta u BiH traži koordiniranu suradnju svih razina vlasti i relevantnih institucija, uz aktivno uključivanje privatnog sektora. 

- Upravo su radionice poput ove važne za bolje razumijevanje postojećih sustava i nadležnosti te za definiranje konkretnih koraka prema uspostavi funkcionalnog ekosustava digitalnog identiteta. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, kao nadležni predlagatelj zakonskog okvira u ovoj oblasti, radi na pripremi zakona usklađenog s europskom uredbom eIDAS 2.0, čime se stvara važne preduvjete za uvođenje europskog novčanika za digitalni identitet i daljnje približavanje BiH europskom digitalnom prostoru, riječi su Drmića. Aktivnosti na stvaranju uvjeta za uspostavu Europskog novčanika za digitalni identitet u BiH se nastavljaju. Jens Elsner, voditelj Programa za održivi ekonomski razvoj i promociju zapošljavanja (SEDEP), koji implementira GIZ, poručio je da je jačanje ekosustava za Europski novčanik za digitalni identitet u BiH, sukladno regulatornom okviru EU eIDAS 2.0, bitan korak ka dubljoj integraciji u EU. 

- Ključni prioritet je razviti jasan, zajednički i usuglašen koncept koji će institucijama uključenim u taj proces pružiti zajedničku viziju i čvrstu osnovu za primjenu. U konačnici, to će pridonijeti tome da digitalne javne usluge budu dostupnije, sigurnije i efikasnije, donoseći konkretne koristi građanima i gospodarstvu diljem BiH, rekao je uz zaključak da digitalna transformacija najveću vrijednost donosi kada odgovara potrebama građana, gospodarstva i institucija.