Inflacija ostaje iznad dugoročnog prosjeka, ali stabilizacija cijena hrane i vjerojatno odgađanje većih korekcija komunalnih tarifa smanjuju rizik njene šire eskalacije do kraja godine. U takvom okruženju zadržava se projekcija rasta realnog BDP-a od 2,3 posto za ovu godinu, uz prosječnu inflaciju od 4,7 posto, dok su ključni rizici i dalje vezani za energetsku komponentu cijena, slabu industrijsku bazu i rastući trgovinski deficit

Analitičari sektora za Istraživanje, ESG i strukturirano financiranje Raiffeisen banke priopćili su da ekonomska aktivnost u 2026. godini u Bosni i Hercegovini ostaje oslonjena na domaću potrošnju, podržanu rastom plaća, kreditiranja, maloprodaje i doznaka, dok industrijska proizvodnja i vanjskotrgovinska kretanja i dalje ograničavaju uravnoteženiji rast.

Istovremeno, naglašavaju da inflacija ostaje iznad dugoročnog prosjeka, ali stabilizacija cijena hrane i vjerojatno odgađanje većih korekcija komunalnih tarifa smanjuju rizik njene šire eskalacije do kraja godine.

U takvom okruženju zadržava se projekcija rasta realnog BDP-a od 2,3 posto za ovu godinu, uz prosječnu inflaciju od 4,7 posto, dok su ključni rizici i dalje vezani za energetsku komponentu cijena, slabu industrijsku bazu i rastući trgovinski deficit.

BDP

Nadalje, navode da je ekonomija BiH zadržala umjeren tempo rasta u prvoj polovini 2026., uz blago ubrzanje godišnjeg realnog BDP-a sa 2,3 posto u prvom na 2,4 posto u drugom kvartalu, što je rezultiralo ukupnim rastom u prvom polugodištu od 2,3 posto godišnje.

U promatranom razdoblju, privatna potrošnja ostala je glavni pokretač ekonomije BiH uz rast od tri posto godišnje, udio od 68,9 posto u ukupnom BDP-u te uz značajan doprinos ekonomskom rastu od približno 2,1 procentni poen. Potrošnju domaćinstava podržali su rast prosječnih plaća od oko sedam posto, povećanje kreditiranja stanovništva za 13,4 posto i veći priliv doznaka za 7,5 posto na godišnjoj razini, pri čemu su plaće i doznake ojačale raspoloživi dohodak, a kreditiranje pružilo dodatnu podršku potrošnji.

Iako je izborna 2026. podigla očekivanja snažnijeg rasta državne potrošnje, njeno povećanje od 2,1 posto yoy u prvom polugodištu ostalo je na razini povijesnog prosjeka, bez izraženijeg dodatnog impulsa ekonomskoj aktivnosti.

Investicije također nisu ostvarile snažniji zamah usprkos udjelu od gotovo četvrtine BDP-a, te su porasle svega 0,9 posto na godišnjoj razini, odražavajući oprez privatnih investitora i sporiju realizaciju pojedinih razvojnih projekata. Istovremeno, vanjski sektor je ostao ograničavajući faktor bh. ekonomije: uvoz je u prvom polugodištu porastao za 1,6 posto godišnje, a izvoz za 1,2 posto, zbog čega je neto izvoz umanjio ukupni rast BDP-a za oko 0,8 posto.

Pad prerađivačke industrije

U strukturi ekonomije, kako kažu analitičari, sve je izraženije pomjeranje težišta s tradicionalnih industrijskih djelatnosti prema trgovini i uslugama. U prvom polugodištu 2026. prerađivačka industrija zabilježila je pad od 2,7 posto na godišnjoj razini, a proizvodnja električne energije pad od 4,8 posto, dok su trgovina i IT sektor porasli za 6,3 posto i 4,0 posto, uz sudjelovanje u BDP-u od 15,4 posto i 5,8 posto. Uslužni karakter rasta dodatno su naglasili ugostiteljstvo i smještaj, s povećanjem aktivnosti od 7,6 posto godišnje, te zdravstvo s rastom od 4,0 posto. Ovakva kretanja ukazuju na slabljenje relativne uloge tradicionalne industrije i jačanje značaja uslužnih djelatnosti, pri čemu IT i turizam pružaju i podršku diverzifikaciji izvoza.

- Prvo polugodište 2026. potvrdilo je da je privatna potrošnja glavni oslonac rasta ekonomije BiH, dok trgovina, IT i druge uslužne djelatnosti sve više oblikuju njenu strukturu. Ipak, rast državne potrošnje ostao je u historijskim okvirima usprkos većim očekivanjima u izbornoj godini, a investicije i vanjski sektor nisu pružili snažniji zamah. Za održiviji i uravnoteženiji rast bit će važno da snagu potrošnje i usluga prate dinamičnija ulaganja i jačanje proizvodnog i izvoznog potencijala, istakli su analitičari sektora za Istraživanje, ESG i strukturirano financiranje Raiffeisen banke u BiH.

Inflacija

Inflatorni pritisci ostali su izraženi i tijekom 2026. gdje je, na primjer, godišnja inflacija u rujnu ubrzala na 6,0 posto godišnje, prvenstveno pod utjecajem snažnog rasta cijena goriva od 27,6 posto. Dodatni pritisak došao je iz kategorija povezanih sa troškovima stanovanja gdje su cijene električne energije i plina porasle za 14,3 posto godišnje, vodosnabdijevanja za 9,6 posto, dok su ukupni troškovi stanovanja povećani za 12,7 posto.

Cjenovni pritisci ostali su prisutni i u uslužnim djelatnostima, posebno u zdravstvu, restoranima i hotelima te rekreaciji i kulturi. S druge strane, cijene hrane smanjene su za 0,1 posto godišnje, što je ublažilo dio pritisaka iz energetskih i komunalnih kategorija. Prosječna inflacija u razdoblju siječanj-rujan iznosila je 4,8 posto na godišnjoj razini, što je približno razini očekivanja prosječne inflacije za cijelu godinu (4,7 posto). Iako rizici ostaju blago usmjereni naviše, prije svega zbog kretanja cijena nafte i plina, stabilizacija cijena hrane i očekivano odgađanje većih korekcija administrativno reguliranih cijena podržavaju procjenu da do kraja godine neće doći do šire eskalacije inflacije.

Industrijska proizvodnja i vanjskotrgovinska razmjena 

Prema ključnim makroekonomskim indikatorima, kombinacija pozitivnih i negativnih tendencija ostala je prisutna i u trećem kvartalu 2026. Industrijska proizvodnja se u razdoblju siječanj-rujan zadržala u negativnoj zoni, uz pad od 2,1 posto godišnje. Takav rezultat prvenstveno je posljedica kontrakcije segmenta rudarstva od 16,7 posto godišnje, dok je prerađivačka industrija bila gotovo na razini prethodne godine, a pozitivan doprinos dao je segment proizvodnje električne energije sa rastom od 3,0 posto.

U segmentu vanjskotrgovinske razmjene trgovinski deficit je nastavio rasti i u prvih osam mjeseci 2026. dostigao 9,3 milijarde maraka, što predstavlja povećanje od 9,3 posto godišnje i direktna je posljedica bržeg rasta uvoza (7,5 posto) u odnosu na rast izvoza (6,0 posto). Ipak, negativni efekti robne razmjene djelomično bi trebali biti ublaženi rastom izvoza usluga, prije svega kroz IT industriju i turizam, kao i većim prilivom inostranih transfera i doznaka.

Zbog toga bi ukupni deficit u platnom bilansu trebao biti sveden na znatno prihvatljiviji nivo, uz projekciju deficita od oko dvije milijarde maraka ili 3,4 posto vrijednosti procijenjenog BDP-a za 2026. Indeks prometa trgovine na malo ostao je u snažnoj pozitivnoj zoni, uz rast od 11,1 posto u razdoblju siječanj-kolovoz 2026., a slična kretanja zabilježena su u dinamici plaća uz prosječan rast neto plaća od 7,3 posto godišnje i dostignuti prosječni iznos neto plaće od 1.685 maraka.

Međutim, povoljnija kretanja raspoloživog dohotka prate znaci slabljenja tržišta rada kroz istovremeni pad broja nezaposlenih i zaposlenih, prema službenoj statistici i prema ILO metodologiji, što ukazuje na smanjivanje radne snage, demografske pritiske i ograničenja na strani ponude rada.