Naš je cilj da institucije pravodobnom procjenom rizika spriječe najteže posljedice nasilja, odnosno femicida. Povećan broj prijava ne znači nužno da je ranije bilo manje slučajeva nasilja, nego da žrtve danas imaju više povjerenja u institucije i spremne su prijaviti nasilje. Pritom je najvažniji prvi kontakt s policijom i drugim nadležnim institucijama, kada žrtva prvi put odluči progovoriti o nasilju. Moramo biti svjesni da se mnoge žrtve neće ponovno obratiti institucijama ako pri prvom kontaktu ne dobiju odgovarajuću podršku i razumijevanje, upozorila je Raković

Priručnik 'Prevencija i procesuiranje rodno zasnovanoga ubojstva žena (femicid) u Bosni i Hercegovini', predstavljen u ponedjeljak u Mostaru, donosi praktične smjernice za postupanje policijskih agencija i nadležnih institucija s ciljem pravodobnog prepoznavanja rizika od nasilja nad ženama i procjene najtežih posljedica. 

Priručnik je nastao kao odgovor na zabrinjavajući porast slučajeva femicida u BiH te nedostatak ujednačenog pristupa u procjeni rizika i vođenju istraga. Organizacija 'Glas žene' iz Bihaća imala je ključnu ulogu u nastanku priručnika kao njegov izdavač i pokretač cjelokupnog projekta. Autori priručnika su dr. sc. Neira Raković, Branka Žigante Mašić i dr. sc. Sandi Dizdarević.

Spriječiti najteže posljedice nasilja

Neira Raković, jedna od autorica priručnika, naglasila je kako je svrha priručnika ponuditi konkretne upute za postupanje u slučajevima nasilja nad ženama, s krajnjim ciljem učinkovitije prevencije femicida. 

- Žrtvama je uvijek teško progovoriti o nasilju, a vjerujem da će im ovaj priručnik olakšati prepoznavanje nasilja i ohrabriti ih da ga prijave. Smatram da je važno ponovno izgraditi povjerenje žrtava u institucije, ali važno je i da institucije promijene pristup prema njima te im pruže podršku, razumijevanje i ohrabrenje. Priručnik je upravo i namijenjen tome da stručnjaci bolje razumiju femicid i pravilno postupaju u slučajevima nasilja nad ženama, kazala je Raković. 

Na pitanje koliko su institucije spremne napraviti dodatan iskorak kako bi se žrtve lakše odlučile prijaviti nasilje, Raković je kazala kako sudski postupci i izrečene presude mogu pridonijeti vraćanju povjerenja u institucije. Ipak, dodaje kako je najvažnije spriječiti da uopće dođe do femicida, što se može postići pravodobnom procjenom rizika i odgovarajućim postupanjem mjerodavnih institucija. 

- Naš je cilj da institucije pravodobnom procjenom rizika spriječe najteže posljedice nasilja, odnosno femicida. Povećan broj prijava ne znači nužno da je ranije bilo manje slučajeva nasilja, nego da žrtve danas imaju više povjerenja u institucije i spremne su prijaviti nasilje. Pritom je najvažniji prvi kontakt s policijom i drugim nadležnim institucijama, kada žrtva prvi put odluči progovoriti o nasilju. Moramo biti svjesni da se mnoge žrtve neće ponovno obratiti institucijama ako pri prvom kontaktu ne dobiju odgovarajuću podršku i razumijevanje, upozorila je.

Koautor priručnika Sandi Dizdarević istaknuo je kako priručnik, u suštini, predstavlja tehničko pomagalo svim policijskim agencijama, s posebnim naglaskom na praktične smjernice i postupanje policijskih službenika u slučajevima nasilja nad ženama i prevenciji femicida.

- Priručnik je usmjeren na temeljnu i kriminalističku politiku te predstavlja hodogram postupanja usklađen s postojećim izmjenama i dopunama zakona i pravilima struke. Njegova je svrha korisnicima omogućiti da na jednom mjestu imaju jasne smjernice o tome kako postupati u konkretnim slučajevima, kako bi postupanje bilo procesno i pravno pravilno oblikovano te je u konačnici olakšalo sudskim tijelima donošenje sudskih odluka, istaknuo je Dizdarević. Po njegovim riječima, priručnik bi, ukoliko dođe do većeg broja udruga i žena kojima je namijenjen, mogao značajno pridonijeti njihovom osvješćivanju i ohrabrivanju. 

- Ako priručnik dođe do većeg broja udruga koje će ga dalje distribuirati i ako ga žene budu čitale, on će svakako pridonijeti njihovom ohrabrivanju, ne samo u kontekstu prijavljivanja nasilja nego i upoznavanja prava koja im pripadaju na temelju Ustava i zakonskih rješenja. Važno je da se žene upoznaju sa svojim pravima i mogućnostima zaštite koje im sustav pruža, dodao je Dizdarević.

Veliki broj slučajeva nasilja koji nikada neće biti prijavljeni

Ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije Marijo Marić pozdravio je inicijativu i aktivnosti organizacije 'Glas žene', istaknuvši važnost uključivanja organizacija civilnog društva u prevenciju nasilja i borbu protiv femicida. Naglasio je kako ovakve organizacije, iako nisu dio državnog sektora, nisu na margini sustava, nego predstavljaju njegov važan i neizostavan dio.

- Policija je i do sada, u slučajevima teškog ubojstva ženske osobe, imala određene hodograme i matrice postupanja, no ovaj priručnik objedinjuje različite korake i smjernice na jednom mjestu. Posebno je koristan jer obuhvaća iskustva iz dosadašnje prakse i nedavnih događaja, na temelju kojih se mogu prepoznati određeni obrasci i unaprijediti buduće postupanje policije, dodao je ministar. Na pitanje o strahu žrtava od prijavljivanja nasilja i važnosti vraćanja povjerenstva u institucije, istaknuo je kako, unatoč većem broju prijavljenih slučajeva i osuđujućim sudskim presudama, i dalje postoji problem neprijavljenog nasilja.

Marić upozorio je i na takozvanu 'crnu brojku', odnosno veliki broj slučajeva nasilja koji nikada neće biti prijavljeni, kao i na mogućnost da žrtva, u svojstvu povlaštenog svjedoka, tijekom sudskog postupka iskoristi zakonsko pravo i odbije svjedočiti.

- Razlozi zbog kojih žrtve ne prijavljuju nasilje često su strah, ali i financijska ili druga ovisnost o partneru, bilo bračnom ili izvanbračnom. Uzimajući u obzir i utjecaj sredine, riječ je o problemu s kojim će se društvo još neko vrijeme morati suočavati. Zato je potrebno raditi na podizanju svijesti te jačanju opće i posebne prevencije. Nedavno izrečena presuda u Mostaru svakako može biti važna poruka i upozorenje, ali i svojevrstan putokaz za drugačije postupanje u budućnost, zaključio je Marić.