Nakon devet mjeseci provedenih u razvoju unutar majčine utrobe, bebe po rođenju započinju sopstveni proces rasta, koji uključuje formiranje kolonija minijaturnih bakterijskih ćelija spremnih za naseljavanje njihovog crijevnog mikrobioma. Ovaj inicijalni mikrobni set djeluje kao oproštajni dar od majčinog tijela, dobijen tokom prolaska kroz porođajni kanal. Kako bebe rastu, njihov unutrašnji ekosistem postaje sve složeniji, razvijajući bogatu bakterijsku raznolikost ključnu za regulaciju imuniteta i održavanje zdravlja, piše avaz.

Izlaganje korisnim mikrobima
Međutim, bebe rođene carskim rezom ne dobijaju isti mikrobni paket kao one rođene vaginalno, što je pitanje koje istraživači nastoje riješiti, posebno s obzirom na rastuću stopu carskih rezova. Bebe rođene carskim rezom imaju manje početno izlaganje korisnim mikrobima, ali istraživanje objavljeno u časopisu Cell Host & Microbe ukazuje na mogućnosti za nadoknadu ovog deficita tokom prvih nedjelja života.

Studije su pokazale da vaginalni porođaji prenose više korisnih bakterija od carskih rezova. Praksa vaginalne zasijanosti, koja uključuje prijenos vaginalnih i fekalnih izlučevina majke na bebu rođenu carskim rezom, pokazala se korisnom, ali nosi određene rizike, uključujući prijenos patogena.

Nedostatak bakterijskog izlaganja pri rođenju povezan je sa zdravstvenim problemima poput gojaznosti, dijabetesa tipa 1 i alergija, a specifične mikrobne razlike kod beba rođenih carskim rezom mogu direktno uzrokovati neka od ovih stanja.

Istraživanje sugeriše da dojenje može da nadoknadi nedostatak mikroba kod beba rođenih carskim rezom, nudeći mikrobe iz majčinog mlijeka. Studija je pratila 120 nizozemskih majki i beba, analizirajući mikrobiom kože, nosa, pljuvačke i crijeva novorođenčadi, upoređujući ga sa mikrobiomom majki. Otkriveno je da dojenje igra značajnu ulogu u formiranju mikrobioma beba, prenoseći mikrobe ne samo iz mlijeka, već i kroz kožni kontakt.

Ključna poruka 
Za bebe rođene carskim rezom koje se hrane isključivo formulom, mikrobiom nije bio bogat kao kod onih koje su dojene, naglašavajući važnost dojenja. Preporučuje se da majke što više drže i ljube svoje bebe, te da insistiraju na dojenju ako je moguće, čak i ako na početku postoji teškoća.

Studija ističe potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se poboljšalo iskustvo porođaja i rani život beba, bez obzira na način rođenja. Istraživači se nadaju da će razumjeti i druge izvore mikrobioma beba, kao što su otac, braća i sestre, bolničko okruženje, kućni ljubimci i druge okolnosti.

Ključna poruka za nove i buduće roditelje je važnost fizičkog kontakta s novorođenčetom, što doprinosi razvoju zdravog mikrobioma i jača vezu između roditelja i djeteta.