Hoće li novi saziv državnog parlamenta imati dovoljno glasova za zakone koji Bosnu i Hercegovinu vode ka Europskoj uniji i NATO-u ili će političke snage bliske Moskvi i protivnici NATO integracija ponovo imati mogućnost da zaustavljaju te procese?, piše Radio Slobodna Europa. 

Među 42 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta BiH, matematički postoji većina koja bi mogla podržati zakone važne za europske integracije i euroatlantski put zemlje. 

Ali, bosanskohercegovački parlament nije mjesto u kojem je dovoljno prebrojati ruke. Važno je i iz kojeg entiteta dolaze. Od ukupno 42 zastupnika, 28 se bira iz Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. U zbroju, dakle, ima dovoljno potencijalnih glasova za europsku agendu. No, ustavni mehanizmi entitetskog glasanja omogućavaju da i znatno manji broj zastupnika, uz podršku drugih zastupnika iz istog entiteta, zaustavi donošenje zakona.

Među strankama koje će imati važnu ulogu u odlučivanju na državnom nivou posebno se izdvaja Savez nezavisnih socijaldemokrata proruski orijentiranog Milorada Dodika, koji je osvojio šest mandata. Dodik se otvoreno protivi članstvu BiH u NATO-u, a u posljednje vrijeme sve otvorenije dovodi u pitanje i europski put zemlje.

Nije dovoljno imati većinu

U redovnom postupku, za usvajanje odluke potrebno je da za nju glasa više od polovine prisutnih zastupnika koji sudjeluju u glasanju. Međutim, Ustav BiH propisuje i dodatni uvjet. Za odluku je potrebna podrška najmanje deset zastupnika iz Federacije BiH i najmanje pet iz Republike Srpske.

Ako taj uvjet nije ispunjen, slijedi dodatna procedura, koja otvara prostor za blokadu odluke. Tako se može dogoditi da zakon ima podršku većine zastupnika, ali da na kraju ne bude usvojen. Ali, u državnom parlamentu nije dovoljno prebrojati glasove. Ustav propisuje i koliko podrške mora doći iz Federacije BiH, a koliko iz Republike Srpske. Recimo da se pred zastupnicima nađe zakon važan za europske integracije. Za njegovo usvajanje glasa 25 zastupnika, dok je 17 protiv. Ako među protivnicima dvije trećine dolaze iz jednog entiteta, može biti pokrenuta procedura entitetskog glasanja, koja otvara mogućnost da zakon bude blokiran. Mogu li, onda, protivnici europskih integracija uvijek nadglasati one koji ih podržavaju?

Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović smatra da bi se mogla nastaviti praksa koja je obilježila prethodne godine parlamentarnog života u BiH.

-Nastavit će se politika koja je obilježila zadnje dvije ili tri godine parlamentarnog života u Bosni i Hercegovini prije ovih listopadskih izbora. Naime, rekao bih da na jednoj strani postoje prodržavne snage koje u ovoj državi svim narodima i građanima žele dobro i oni koji ne žele dobro ovoj državi, žele da se raspadne ili da se dalje etnonacionalizira, što je, naravno, protivno svakoj normalnoj europskoj politici i europskim vrijednostima. To je, mislim, prva podjela. SNSD je tu na čelu te piramide. Tu je, naravno, i HDZ koji će inzistirati na daljnjoj etnonacionalizaciji Federacije BiH, pa i države. To je sve protivno europskim standardima, kaže Ademović.

Profesor Fakulteta političkih znanosti Asim Mujkić, s druge strane, političku dinamiku u BiH u značajnoj mjeri povezuje s razvojem događaja u susjednoj Srbiji.

-Šta će upaliti, po mom mišljenju? Upalit će predanost nove vlasti u Srbiji da ustraje u borbi protiv te korumpirane mafijaške hobotnice koja je uhvatila korijenje ne samo u Srbiji nego i u Republici Srpskoj, ističe Mujkić.

Dom naroda: Još jedna prepreka na putu do većine

Čak i kada bi Zastupnički dom uspio osigurati potrebnu većinu, time političke prepreke ne bi bile otklonjene. Zakonodavni put u Parlamentarnoj skupštini BiH vodi i kroz Dom naroda, instituciju čiji sastav i mehanizmi odlučivanja dodatno kompliciraju usvajanje zakona. Dom naroda čini 15 delegata - po pet Bošnjaka, Srba i Hrvata. Delegati se biraju iz entitetskih domova naroda.

Tako konačni sastav zavisi ne samo od izbornih rezultata u entitetskim parlamentima nego i od političkih odnosa i dogovora prilikom njihovog izbora. Za kvorum je potrebno najmanje devet delegata, uz najmanje tri predstavnika svakog konstitutivnog naroda. Odluke se donose većinom prisutnih delegata koji glasaju, ali postoji i mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Njegova svrha je da spriječi donošenje odluka koje bi bile protivne vitalnim interesima nekog od konstitutivnih naroda. Ovaj mehanizam osigurava da se nijedna odluka "od vitalnog nacionalnog interesa" ne donese protivno interesima bilo kojeg konstitutivnog naroda. U praksi, ovi mehanizmi često se koriste za blokiranje odluka. Za Ademovića je upravo to jedan od ključnih problema ustavnog uređenja BiH.

-Oba doma uključuju mogućnost da entitetske trećine, odnosno dvotrećinske većine, blokiraju u cijelosti cijeli parlament. To znači da partikularne grupe, koje uopće ne moraju imati podršku većine građana ili aktivnog biračkog tijela, mogu zaustaviti cijeli proces. Prema tome, nevezano za pitanje tko će individualno ući u Parlamentarnu skupštinu i kakve oni politike inače vode, moramo biti svjesni da sistem koji je predvidio Dejtonski ustav zahtijeva vrlo visok stupanj političkog konsenzusa da bi zakonodavno tijelo na državnom nivou uopće moglo funkcionirati. Kada se sagledaju konkretni rezultati ovih izbora, jasno je da će se to najvjerojatnije i dešavati, kaže Ademović.

Može li Tužiteljstvo BiH zaustaviti blokade?

Postoji li, onda, način da se važni zakoni ipak usvoje? Ademović smatra da bi u slučajevima namjernog napuštanja sjednica i onemogućavanja rada parlamenta trebalo reagirati Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine. On tvrdi da se institut kvoruma zloupotrebljavao kako bi se zaustavio parlamentarni život i da takva praksa može predstavljati protuustavno djelovanje.

-Mislim da će se Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine morati time pozabaviti zato što se institut kvoruma zloupotrebljavao da bi se zaustavljao parlamentarni život u Bosni. To je antiustavno djelovanje. Vrlo je jednostavno dokazati da se ne radi o odsustvu koje je opravdano u smislu da je neko bio bolestan ili da je iz drugih opravdanih razloga spriječen, već su se svjesno napuštale sjednice kako se ne bi moglo raspravljati, odlučivati i na drugi način sudjelovati u radu Parlamentarne skupštine. To je nešto što imunitet članova ili delegata u Parlamentarnoj skupštini apsolutno ne pokriva. Žao mi je što se Tužiteljstvo do sada time nije bavilo, jer je to pojava koja je apsolutno neprihvatljiva u normalnom, civiliziranom svijetu u 21. stoljeću, ocjenjuje Ademović.

Ipak, ni eventualno procesuiranje političara koji svjesno opstruiraju rad parlamenta ne bi riješilo sve probleme. Ademović upozorava da bi i nakon napuštanja takve prakse političke stranke i delegati mogli nastaviti koristiti entitetski veto kao instrument za zaustavljanje odluka, uključujući i zakone neophodne za europski put BiH. Raspored mandata se promijenio, ali ustavna pravila ostaju ista.

To znači da će i u novom sazivu usvajanje europskih zakona zavisiti ne samo od broja zastupnika koji ih podržavaju nego i od odnosa snaga između entiteta. Mehanizmi koji su i ranije korišteni za blokiranje odluka ostaju na snazi, piše Radio Slobodna Europa.