BANJA LUKA – Poslije svakog izbornog ciklusa, pa tako i nakon posljednjih izbora, vlast u Republici Srpskoj najavljuje sveobuhvatnu reformu javnog sektora i čistke u poduzećima koja posluju s gubicima. 

Obećavaju se smjene rukovoditelja, postavljanje stručnih kadrova, dubinska reorganizacija i stroga kontrola troškova. Ipak, praksa pokazuje drugačiju sliku – javne kompanije s najlošijim financijskim rezultatima nastavljaju se zaduživati, a garancije za te kredite daje upravo Vlada Republike Srpske.

Milijunski gubici i nova zaduženja

Najveća javna poduzeća u RS-u, koja su proteklu godinu završila u dubokom minusu, nastavljaju pokrivati gubitke novim kreditima i proračunskim intervencijama, što otvara bojazan da bi i tekuća godina mogla donijeti slične ili još lošije financijske rezultate. Financijski pokazatelji ukazuju na ozbiljne dubioze u ključnim sektorima.

Elektroprivreda RS-a završila je prošlu godinu s gubitkom od 52 milijuna KM, a u ovoj godini planira novo kreditno zaduženje od 50 milijuna KM.

Željeznice RS-a zabilježile su minus od 32 milijuna KM, dok su iz proračuna kroz subvencije dobile 45 milijuna KM.

Šume RS-a iskazale su gubitak od devet milijuna KM, a planiraju novo zaduženje od 55 milijuna KM.

Olimpijski centar Jahorina ostvario je tekuću dobit od milijun KM, ali su ukupni akumulirani gubici iz ranijeg perioda dostigli oko 200 milijuna KM. Vlada RS-a je za stabilizaciju poslovanja ovog centra emitirala obveznice u iznosu od 38 milijuna KM.

Obećanja o čistkama i obrana kadrova

I nakon ovih izbora iz vrha vlasti ponovo stižu najave o obračunu s neradom i viškom zaposlenih u javnom sektoru. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u izjavi za BHRT priznao je da postoje problemi u načinu zapošljavanja.

-Mnogi su zaposleni po ovakvim i onakvim odnosima. Vratite ovom narodu svojim ponašanjem, svojim pristupom, svojim odnosom. Vidjet ćemo. Vjerojatno tu već ima značajan broj viškova koje moramo riješiti što je prije moguće, poručio je Dodik.

S druge strane, koalicijski partneri brane svoja kadrovska rješenja. Predsjednik Socijalističke partije Srpske (SPS) Goran Selak za BHRT ističe da je njegova stranka na rukovodeće pozicije predlagala isključivo kompetentne ljude.

-Ja mogu reći u ime političke partije koju predstavljam, u ime SPS-a, za kadrove koje smo mi do sada predlagali, da su to zaista stručni ljudi. Ako se sagleda tko vodi RiTE Gacko, ipak vodi magistar elektrotehnike, gospodin Skoko, koji ima 30 godina radnog iskustva u toj oblasti. Gdje god smo predlagali ljude, predlagali smo ljude koji imaju određeno radno iskustvo, naglasio je Selak.

Struka i nevladin sektor: Sistem stranačkog plijena

Analitičari i predstavnici nevladinog sektora godinama upozoravaju da javna poduzeća nakon izbora služe kao plijen pobjedničkih stranaka, pri čemu se najodgovornije funkcije dijele po partijskoj liniji, dok stručnost ostaje u drugom planu.

Damjan Ožegović iz organizacije Transparency International BiH za BHRT ocjenjuje da je riječ o uhodanom mehanizmu održavanja političke moći.

-Političari zapošljavaju podobne, poslušne. Zapošljavaju po stranačkim linijama i ti ljudi njima daju ono što je njima najbitnije, a to jeste podrška na izborima, a rukovodeći daju naravno neke druge usluge, budući da rukovode tim poduzećima koja generiraju veliki kapital, istakao je Ožegović.

Ekonomisti smatraju da sam utjecaj politike ne bi bio poguban kada bi se unutar stranačkih kvota birali najsposobniji menadžeri. Predsjednik Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Saša Grabovac za BHRT predlaže upravo takav pristup kao nužan kompromis.

-Da se napravi kompromis, a to bi bilo da partije koje su dobile stvarno biraju najkvalitetnije kadrove na jako odgovornim pozicijama koje nose sa sobom i velike financijske posljedice, ukoliko se ne rukovodi na odgovarajući način, kazao je Grabovac.

Proteklih godina javnost se naslušala obećanja o „čeličnoj metli“ i dolasku stručnjaka na čelo javnih kompanija. Međutim, kako se sve do sada završavalo isključivo na najavama, ostaje pitanje koliko je realno očekivati stvarni zaokret – jer bi depolitizacija javnih poduzeća u praksi značila da vladajuće stranke same sebi sijeku granu na kojoj sjede.