Mirovinski sustav Federacije Bosne i Hercegovine nalazi se pod ozbiljnim demografskim i ekonomskim pritiskom. Podaci Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO) za srpanj 2026. godine pokazuju da broj novih umirovljenika kontinuirano raste. To otvara ključno pitanje: kako osigurati isplatu mirovina u godinama koje dolaze?

U nastavku donosimo detaljnu analizu trenutnog stanja, ključnih brojki i 

Brojevi koji pale alarm: Tko prima koliko?

U srpnju 2026. godine u Federaciji BiH isplaćeno je ukupno 471.478 mirovina. Opći prosjek svih isplaćenih mirovina iznosio je 753 KM. Međutim, unutar tog sustava vidljive su ogromne razlike u standardu građana.

Starosne mirovine: Primilo ih je 231.860 korisnika, s prosjekom od 973 KM. Obiteljske mirovine: Isplaćene su za 102.440 korisnika, uz prosjek od 741,91 KM. Invalidske mirovine: Za 45.769 osoba prosjek iznosi 733 KM.

Glavnina umirovljenika: Najveći dio, točnije 423.309 umirovljenika, primio je prosječan iznos od 740,91 KM. Najranjivija skupina: Za 6.113 umirovljenika prosječna isplata iznosila je tek skromnih 394,72 KM. Najviši prosjek: Na vrhu ljestvice nalazi se 3.277 korisnika koji u prosjeku primaju visoke 1.847 KM.

Skoro izjednačen broj radnika i umirovljenika

Problem postaje jasniji kada pogledamo dinamiku rasta i odnos snaga na tržištu rada. Samo od prosinca 2025. godine do srpnja 2026. godine, broj korisnika mirovina porastao je za 6.346 novih osoba. Iz Federalnog zavoda MIO/PIO potvrđuju da broj umirovljenika raste brzinom od oko dva posto godišnje.

Sustav u FBiH počiva na načelu međugeneracijske solidarnosti – radnici koji danas rade izravno financiraju mirovine današnjih umirovljenika. No, taj sustav je stabilan samo ako ima znatno više radnika nego umirovljenika. Ekonomski ideal je omjer od najmanje 3:1 ili barem održivih 2:1.

Službeni podaci pokazuju alarmantan trend. U FBiH taj omjer iznosi tek 1,19 radnika na jednog umirovljenika. Prema podacima Porezne uprave FBiH, na kraju srpnja 2026. evidentiran je 546.481 zaposleni radnik, dok je broj umirovljenika dosegnuo spomenutih 471.478.

To znači da sustav jedva drži ravnotežu. Kako bi se spriječio kolaps, Federalni zavod MIO/PIO je 2020. godine prešao na trezorsko poslovanje, pa je Vlada FBiH postala jamac isplate mirovina. Ako doprinosi radnika ne budu dovoljni, novac se mora osigurati iz proračuna ili zaduživanjem.

Demografski slom i rješenja iz svijeta

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike upozorava na opasnu kombinaciju tri faktora: starenje stanovništva, nizak natalitet i iseljavanje radno sposobnih ljudi. Budući da ekonomska kretanja i demografski trendovi izravno diktiraju održivost, vlasti su pokrenule izradu Strategije demografskog oporavka FBiH. Ona nastoji povezati natalitetne mjere i tržište rada. Kada se analiziraju prakse u svijetu, mirovinski sustavi širom Europe i razvijenih zemalja koriste nekoliko ključnih modela za spas od demografskog sloma.

Podizanje starosne granice: Mnoge razvijene zemlje, poput Nizozemske i Danske, zakonski su povezale dob za odlazak u mirovinu s očekivanim životnim vijekom. To znači da će mlađe generacije u tim zemljama raditi gotovo do 70. godine života.

Kombinacija rada i mirovine: Države uvode ekonomske olakšice i bonuse za radnike koji odluče raditi i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu. Sličan korak napravila je i FBiH izmjenama zakona, dopuštajući korisnicima starosne mirovine da zasnuju radni odnos i istovremeno primaju mirovinu, čime se ublažava nedostatak domaće radne snage. 

Uvođenje višestupnih sustava: Zemlje poput Njemačke, Švicarske i SAD-a smanjuju oslanjanje isključivo na državni fond (međugeneracijsku solidarnost). One snažno potiču obvezne ili dobrovoljne privatne mirovinske fondove i planove štednje preko poslodavaca, čime svaki radnik tijekom radnog vijeka štedi izravno za svoju osobnu mirovinu.

Podaci jasno govore da se stabilnost mirovina u FBiH više ne može braniti samo unutar ureda Zavoda MIO/PIO. Dugoročni opstanak sustava i rast mirovina izravno ovise o otvaranju novih radnih mjesta u realnom sektoru, povećanju plaća, zadržavanju mladih radnika te uspješnosti demografskih mjera koje vlasti tek počinju sustavno uvoditi. 

S. J.