EU i Kina mogli bi proširiti trgovinske pregovore na kemijsku industriju, strojarstvo i farmaceutske proizvode. To su 23. listopada na neformalnom sastanku u Dublinu zatražili europski ministri, nakon što su Bruxelles i Peking početkom mjeseca postigli razumijevanje o ograničavanju kineskog izvoza hibridnih automobila.

Pritisak na dogovor raste zajedno s trgovinskim deficitom. Prema Eurostatu, EU je u drugom tromjesečju 2026. iz Kine uvezao robe u vrijednosti 153,6 milijardi eura, a izvezao 50,3 milijarde. Robni deficit iznosio je približno 103 milijarde eura, najviše od trećeg tromjesečja 2022.

Nakon automobila, pregovori bi se mogli proširiti na druge industrije
Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič 9. listopada objavio je da su EU i Kina postigli razumijevanje o ograničavanju izvoza hibridnih i plug-in hibridnih automobila na europsko tržište.

Prema Šefčovićevoj izjavi, dogovor bi tijekom četiri godine smanjio očekivani kineski izvoz hibridnih vozila u EU za više od polovice u odnosu na scenarij bez novih ograničenja. To ne znači prepolovljavanje sadašnjeg uvoza.

The Guardian je izvijestio da se razmatra početna godišnja kvota od 350.000 vozila, uz povećanje od šest posto godišnje. Međutim, javno dostupni dokumenti ne potvrđuju da je takva kvota već pravno stupila na snagu.

Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee izjavila je da bi razgovori o automobilima mogli otvoriti prostor za smanjenje trgovinske neravnoteže u drugim sektorima. Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys među mogućim područjima pregovora spomenuo je farmaceutske proizvode.

Ministri pritom nisu iznijeli konkretne kratkoročne mjere za kemijsku industriju, strojarstvo i farmaceutske proizvode, navodi Reuters.

EU iz Kine uvozi oko tri puta više robe nego što joj izvozi
Kina je u drugom tromjesečju 2026. bila najveći dobavljač robe Europskoj uniji, s udjelom od 21,9 posto u ukupnom uvozu iz zemalja izvan EU-a. Istodobno je na kinesko tržište odlazilo 7,4 posto europskog izvoza prema trećim zemljama.

Uvoz iz Kine porastao je 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2025., dok je izvoz u Kinu povećan 2,8 posto. Kina je tako ostala najveći vanjski dobavljač EU-a, ali tek četvrto odredište europskog izvoza.

Prema Eurostatovim podacima za 2025., EU je iz Kine uvezao električnih strojeva i opreme u vrijednosti 164,9 milijardi eura te strojeva i mehaničkih uređaja za dodatnih 106,5 milijardi eura. Zajedno su te dvije skupine činile približno 48,5 posto ukupnog robnog uvoza iz Kine.

Dio te opreme europske kompanije koristi u vlastitoj proizvodnji. Zato bi učinak eventualnih ograničenja ovisio o proizvodima na koje bi se odnosila.

Ograničenje uvoza gotovog proizvoda može pomoći njegovu europskom konkurentu. Ako bi mjere obuhvatile dijelove ili proizvodnu opremu, pojedinim bi kompanijama mogle povećati nabavne troškove. Koliki bi taj učinak bio, zasad nije moguće utvrditi bez popisa proizvoda i predloženih mjera.

Za pojedine kineske kemikalije carine već postoje
Europska komisija već primjenjuje antidampinške mjere na određene proizvode iz Kine.

U ožujku 2026. uvela je konačnu antidampinšku carinu od 122,8 posto na fosforastu kiselinu iz Kine, nakon istrage kojom je utvrđeno da je uvoz po dampinškim cijenama nanosio štetu europskim proizvođačima.

Prema službenoj objavi Europske komisije, godišnja potrošnja te kemikalije u EU-u iznosi približno 9.000 tona. Vrijednost tržišta procijenjena je na 18 milijuna eura, a uvoz iz Kine na 9,7 milijuna eura.

Fosforasta kiselina koristi se u proizvodnji specijalnih kemikalija, među ostalim za obradu vode i industrijske procese.

Komisija je procijenila da će carina imati malen učinak na europske uvoznike i korisnike tog proizvoda. Ta se procjena odnosi na fosforastu kiselinu i ne može se primijeniti na cijelu kemijsku industriju.

Za uvođenje antidampinških carina potrebno je dokazati damping, štetu domaćoj industriji i uzročnu vezu između njih. Visok trgovinski deficit s Kinom sam po sebi nije dovoljan.

Bruxelles traži rezultate, ali nove mjere još nisu dogovorene
Europska komisija u srpnju je unaprijedila sustav praćenja uvoza kako bi lakše prepoznala nagla povećanja isporuka i moguće preusmjeravanje robe prema europskom tržištu. Taj sustav ne uvodi trgovinska ograničenja.

Grčki zamjenik ministra Haris Theoharis rekao je uoči sastanka u Dublinu da pregovori s Kinom godinama nisu donosili rezultate, ali da se sada pojavljuju pomaci.

Kineske vlasti, prema Reutersu, odbacuju tvrdnju da su glavni uzrok gospodarskih problema EU-a te zagovaraju nastavak razgovora s Bruxellesom.

Europski ministri zasad nisu naveli koje bi kratkoročne mjere mogle pratiti pregovore. Za kemijsku industriju, strojarstvo i farmaceutske proizvode nisu objavljeni rokovi ni popis proizvoda koji bi mogli biti obuhvaćeni novim ograničenjima, piše financa.