Prijedlog o stvaranju svojevrsne 'Europske konfederacije', koja bi povezala članice Europske unije i Veliku Britaniju s Ukrajinom, Norveškom, Švicarskom i zemljama Zapadnog Balkana, potpuno je nerealistična inicijativa, prvenstveno motivirana pokušajem ublažavanja posljedica Brexita, ocijenio je za Fenu filozof i profesor iz Zagreba Žarko Puhovski u osvrtu na prijedlog bivšeg konzervativnog zastupnika u britanskom parlamentu Nicka Bolesa, koji je predstavljen britanskom premijeru Andyju Burnhamu. 

Puhovski smatra da je riječ o pokušaju iznalaženja modela kojim bi se Velika Britanija ponovo približila jedinstvenom europskom tržištu, no bez povratka pod okrilje EU-a. 

- To je jedna potpuno nerealistična inicijativa koja je krenula od jedne skupine umjereno konzervativnih članova Konzervativne stranke u Velikoj Britaniji, prije svega u nakani da se umanji negativne učinke Brexita, a da se Velika Britanija ipak ne dovede u situaciju da mora moliti za povratak, kazao je Puhovski govoreći za Fenu o prijedlogu, sadržaj kojeg je objavio britanski Telegraph, a koji podrazumijeva da bi nova Europska konfederacija povezala jedinstveno tržište s europskim sigurnosnim aranžmanima. Prema prijedlogu, Velika Britanija bi se obvezala za obranu izdvajati 3,5% bruto domaćeg proizvoda a svoju nuklearnu zaštitu proširiti na europske države koje nisu obuhvaćene postojećim NATO aranžmanima. Zauzvrat bi joj bio omogućen pristup jedinstvenom tržištu EU za robu, bez obveze prihvaćanja slobode kretanja ljudi ili eura.

Zašto se prijedlog čini nerealnim?

Govoreći o razlozima iz kojih smatra da takva konstrukcija nema realne izglede, Puhovski je kao prvi naveo iskustvo dosadašnjih europskih integracija koje je, prema njegovim riječima, više puta pokazalo da zajedničko, tj. jedinstveno tržište, ne može dugoročno funkcionirati bez političke nadgradnje. 

Sugovornik Fene drugi problem vidi u vrlo različitim državama koje bi bile okupljene u istoj strukturi, a koje, kako kaže, međusobno nemaju dovoljno zajedničkih geografskih, ekonomskih i tradicijskih značajki, a kao treće navodi da se prijedlogom EU na određen način 'preskače' iz te nove konstrukcije. 

On osobito problematičnim smatra sigurnosni segment prijedloga, odnosno mogućnost da Velika Britanija proširi vlastitu nuklearnu zaštitu na zemlje nove konfederacije te obrazlaže da mu se, na osnovu poznatih britanskih vojnih kapaciteta, ne čini realističnom mogućnost da London jamči takvu vrst zaštite prostoru koji bi se protezao od Ukrajine preko Zapadnog Balkana do Norveške. To bi, kako dodaje, s ruske strane izazvalo potpunu histeriju, jer minimalni uvjet Rusije za pregovore o prekidu rata jest da Ukrajina ne bude pod vojnom zaštitom Zapada. 

Puhovski, pak, pojavu prijedloga smatra zanimljivom u trenutku kada se ponovno otvara pitanje buduće europske arhitekture i proširenja te u taj kontekst smješta i Ukrajinu, smatrajući da su europska obećanja o njenom članstvu u Uniji bila neodgovorna. On, s druge strane, ocjenjuje da je Ukrajina, zbog svojih sadašnjih vojnih kapaciteta, ozbiljan kandidat za sigurnosno povezivanje sa Zapadom, ali da još ne ispunjava ekonomske i standarde vladavine prava potrebne za članstvo u EU. 

Stoga on pojavu novih modela europskog povezivanja povezuje i sa širim problemom odnosa EU prema Zapadnom Balkanu, s čim u svezi podsjeća da je, nakon ulaska Rumunjske i Bugarske u Uniju, Zapadni Balkan ostao svojevrsna enklava okružena članicama EU te je postojala ideja da se taj prostor postepeno integrira. No, više od dvije desetljeća kasnije su europske politike prema regiji pokazale koliko je taj proces opterećen problemima i unutar država kandidata, ali i u samoj Uniji. 

- Nastao je potpuni nered u tom dijelu Zapadnog Balkana koji izvrsno koristi nered u glavama onih koji upravljaju Unijom jer oni, u ovom trenutku, nemaju nikakvu ideju, ne samo za Zapadni Balkan, pojašnjava ovaj hrvatski filozof uz napomenu da je perspektiva novog proširenja, zbog različitih problema pojedinačnih država, ali i nedostatka jasne politike same EU-a, znatno složenija nego što se često predstavlja.

Bosni i Hercegovini treba integracija Bosne i Hercegovine

Kada je riječ o BiH, sugovornik Fene je kategoričan da nikakav novi europski format ne može biti zamjena za rješavanje njenih unutarnjih političkih problema. 

- Bosni i Hercegovini treba integracija BiH da bi uopće moglo biti ozbiljnog govora o integraciji u EU, smatra Puhovski čije je mišljenje i da je temeljni problem europskog puta BiH nesposobnost vladajućih političkih elita postići minimalnu suglasnost o funkcioniranju države. 

On, nadalje, problematičnim smatra i česte političke rasprave o suverenitetu BiH u situaciji u kojoj u zemlji i dalje postoji institucija visokog predstavnika s međunarodnim ovlastima. 

- BiH jest nekakav spektar protektorata i govoriti o njezinoj suverenosti je promašena tema, kazao je uz ocjenu da je ozbiljan razgovor o europskoj integraciji BiH moguć tek kada ona bude sposobna funkcionirati bez intervencija visokog predstavnika i uz minimalan dogovor političkih elita koje predstavljaju tri konstitutivna naroda. Stoga zaključuje da ni model 'Europske konfederacije' za BiH ne bi predstavljao prečicu niti rješenje za dugogodišnje zadržavanje zemlje u europskoj 'čekaonici'.